Comment by Ivica Bakota\n
Ukoliko još tinja mogućnost mirovnih pregovora između Ukrajine i Rusije, koja zemlja može ponuditi neutralnu platformu, uz uvažavanje početnih pozicija dviju strana i poštujući ravnopravan odnos prema objema? Kina, Indija, Turska, Indonezija...? Koja je, opet, poticana na angažman oko ovoga problema, a posjeduje dovoljno međunarodnog autoriteta za ponuditi relevantno posredovanje? ...Kina. Odgovor na ovo pitanje zapravo nije toliko iznenađujući koliko jest sve prihvaćenija samorazumljivost s kojom danas dolazimo do ovoga odgovora.
\nOd mnoštva međunarodnih okolnosti koje su radikalno izmjenjene ratom u Ukrajini, izlazak Kine na scenu dinamičnog sukreiranja novog međunarodnog poretka će možda biti jedna od najdugotrajnijih. Globalizacija ukrajinske krize je kineskoj diplomaciji s tradicionalno adaptivnim instinktom u međunarodnim odnosima dala impuls da in vivo testira snagu proklamirane diplomacije novog doba s kineskim značajkama.
\nBačena radije nego biravši ovu situaciju Kina je postupno sazrijevala vlastiti stav o ukrajinskoj krizi. Odbacivanjem hladnoratovskog mentaliteta, otporom bipolarizmu i metastaziranju blokovske konfrontacije na čitav svijet, te pokretanjem inicijativa globalne sigurnosti i globalnog razvoja, Kina je kroz više od godinu dana izrasla u silu koja ne izbjegava već staje na crtu antiglobalizacijskom izazovu kojeg je iznjedrio rat u Ukrajini. U tom smislu, „12 točaka“ političkog rješenja ukrajinske krize objavljenih krajem veljače od strane kineskog Ministarstva vanjskih poslova je rijedak prilog stvaranja prostora moguće konstruktivnosti između oštrih crvenih linija dviju duboko razdijeljenih strana i nastajajućih blokova, trasiranja puta neutralne platforme za buduće mirovne pregovore, te odgovornosti za šire međunarodne humanitarne i gospodarske implikacije nastavka krize.
\nIako „12 točaka“ nisu u početku naišli na oduševljenje u zapadnoj javnosti, podozrivost spram kinesko-ruske suradnje još uvijek je konvergirala s duboko polariziranim svjetonazorom oko ukrajinske krize, nakon otvaranja širih perspektiva rješavanju sukoba kineski prijedlog se kroz par mjeseci iskristalizirao kao trenutno jedina otvorena vrata mirovnim pregovorima. To je uočio i francuski predsjednik Macron kada je početkom travnja u posjeti Pekingu, unatoč još prisutnim kontroverzama u javnosti naglasio važnost održavanja ovog rijetkog koridora komunikacije s Moskvom.
\nDirektni telefonski razgovor između kineskog predsjednika Xija i ukrajinskog predsjednika Zelenskog početkom ovoga tjedna zaokružuje kineski pristup rješavanju ukrajinske krize. Premda je riječ o inicijalnom razgovoru u kojem je prvenstveno uspostavljena linija komuniciranja političkog rješenja ukrajinske krize, otvorenost ukrajinske strane i generalno pozitivna reakcija svjetske javnosti dade naslutiti početak otapanja smrznutih polova jednostranih pristupa krizi.
\nPut prema „tropskim“ predjelima ukrajinsko-ruskog pregovaranja se tako možda već ucrtava istočnoazijskom rutom. Uspjeh ovoga poduhvata vrlo vjerovatno će i definirati uvjete novog svjetskog mira u koji bi mogli biti ugrađeni temeljni elementi kineske diplomacije. Konstruktivna multipolarnost i odbacivanje uni- i bipolarnosti, „ne miješanje i nekolateraliziranje treće strane“, dijeljena sigurnost te poštovanje i odgovornost spram suvereniteta „druge strane“ možda postanu okviri promišljanja novog internacionalizma.
\n